Romans 5

God iyo numi bogobe-nala, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebelu o,” agan-nuuba uta ko

(Jon 3:16,36, Rom 3:21-31, 10:5-13, Gal 2:15-21, 3:11-14)

1Kale nuyo utamupta, God iyo tii kanupmoma kalaa age-nulupta, ilami ilak uyo dolupta, tam numi Kamogim Yesus Krais ita tebe numi ilim uyo bolata, God iyo numi bogobe-nala, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, tol kup unang tinum kelip o,” agelata, God iyo nuso aget maagup bubul maagup ke-sulup kale, 2Yesus imi ilak uyo do-sulup utamta, yagal imtamo no God imi mep so daalata, God yagal nuyo telele-balata, nuubup kale, bom-nulupta, utamupta e, God iyo imdep tam ilami abiip daalata, isino tambaliim tonan-temup kalaa age-nulupta, imi deng uyo tebe-bomta imi fen-bulup ko.

3Kale nuyo bomi deng uta kup tebemin ba kale, kaal fuyabok mek numi kaal diim abelan-temu uyo mungkup bomi deng kuso tebe-bom-nulupta o ageta kale, bomi magam uyo numi utabup uyo kulbu kale, kanube nuyo iluum mitam tulu uyo titil fagaa kum nagaal to-bom waafulup umdii, bota tebe titil fagaa imdaak tamalu mitam titil fagalan-temup kale, 4kanube nuyo titil fagalup umdii, boyo God iyo, “Tambaliim o,” agelan-tema kale, imi, “Tambaliim o,” agelan-tema boyo tebe nuyo dong dogobeluta, God imi ulaa imtamo ilami abiip unon-tema umi deng tebe-bom fenan-temup kale, 5utamupta, nuyo ulaa imtamo ilami abiip unon-tema kalaa agelup umdii, yagal tebe tuluun ulaa imdep no daalata, deng tebeman-temup kale, boyo dok uta ba kale, God iyo ilami Sinik Tambal iyo dobelata, Sinik yagal kafale-balata, numi aget fugunin uyo utamupta e, boyo God iyo numi aget kup kobeba kalaa agan-bulup ko.

6Kale bemi numi aget kupka-emin boyo kanumin kale, siin nuyo titil fagalin-tem bom-sulupta, God iyo, kota felebelu nimi Man beyo kaanan-tema kalaa agelata, Krais iyo kuguup mafak waafusup numi ilak uta do-nalata, kaan-nalata, imdep meng God imi miit tem uyo daa-se ko. 7Kale minte kanube tinum maak imi ipkum iyo atamata e, mufekmufek mafak tebe, tinum tambal beyo angkolan o angbu kalaa agela umdii, iip maak maak kota kup, beyo no dong dogobe imi baan diim uyo ku-nilita, kaanan o agelan-tema tap kuta, 8Krais imi kaan-se boyo ugulumi migik kale, nuyo fengmin unang tinum ke-bom bom-sulup kota, Krais ita tebe numi ilim uyo bolan o age-nalata, atin ki bubul binim ke-nalata, kaan-se kale, kanupmin kuguup ko God iyo kafalebe-se bota utamupta, numi aget kup ugaa kwaa-nalata, bota kanube-se kalaa agan-bulup ko.

9Kale kaan-nalata, imi isak uta singkam daa-nuluta, nuyo diing daa imoluta, God iyo bogobe-nala kano, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, tol kup unang tinum kelip o,” age-se kale, kamano koyo atin utamupta e, dam maak so kanube-se ulutap ke atin dong daga-emin kup ke-bala numi fengmin umi yan uyo maak kulan-temaalup kalaa agan-bulup ko. 10Kale siin uyo nuyo God imi waasi kebe-bom bom-sulupta, kota God imi Man iyo kaan-se kale imi kaan-se bomi tolop diim God iyo tebe-nalata, waasi kemin kuguup uyo kupkan kebelata, God iso nuso maagup duup kiina tala ke-sulup kale, nuyo tele utamupta e, dam God imi Man beyo fen tigi mo-nalata, unang tinum kulip iyo dong daga-e-boma kale, son-temu uyo, numi fenga-bulup God imi olsak tebebelu numi fengmin umi yan kobelan agin uyo, God imi Man beta tebe-nalata, dil molata, tambaliim nan-temup kalaa agan-bulup ko. 11Kale bota kup ba kale, numi Kamogim Yesus Krais iyo nuyo kanubelata, God iyo nuso aget maagup ke-sulup kale, kamano koyo God imi ko kanube-se bomi deng uyo taban-bulup ko.

Adam sino Krais so imi sang uta ko

(Rom 6:23, 1 Kor 15:21-22)

12Kale, tinum maagup Adam beta tebe-nalata, fengmin boyo kwep mitam daalata, fengmin kuguup boyo mitam kafin diim koyo sengan-nuluta, kaanamin boyo kwep mitam daaluta, alugum unang tinum iyo fenga-bilipta, bomi yuum uta tebe imduluta, suun kup kaanan tebesip ko. 13Kale God imi ulo boyo kobelin-tem bom-balata, fengmin boyo kafin diim koyo bii-suu kuta, unang tinum iyo utamipta e, numi kanu-bulup koyo fengmin uyo kalbu kalaa agan-biisaalip kale, God iyo bilip imi fengmin umi yan uyo yuut kupka-e-biisaala kuta, 14kaanamin boyo Adam imi diim ilota kwep tal Moses imi bii-se ku diibe-nuluta, alugum unang tinum bii-silip iyo imduluta, kaanan-bii-silip ko. Kale tinum iip maak maak iyo God imi weng kwep daala Adam tebe ilo kosa ulutap kemsaalip kale, maagalo ilum ilum ke-bom-nilipta, ilo kupkan-bii-silip kuta, kaanamin uyo tebe bilip igil mungkup imdu no kesu ko.

Kale sugayok uyo God iyo Yesus imi sang uyo bogo-nala, “Son-temu uyo, tinum kamok maak daali no tolon-tema o,” age-se kale, God ilami sagaal diim tuup tinum Adam ko telela dosa imi aget uyo fuguno utam som e minte, tinum kamogim God tebe daala malaak kafin diim ti-se imi aget uyo fuguno utam no ke-nulupta o ageta ko.
15Kale Adam imi fenga kosa so God imi tebe numi i-filin daa telela imo-se so uyo fen maagup ba kale, ugulumi migik migik kale, tinum maagup imi fenga kosa bomi iban uta tebeta unang tinum kwiin tagang iyo yaafuluta, kaanan tebesip kale minte, God iyo nuyo i-filin daa-nalata, ise tinum maagup Yesus Krais bemi diim ilep kuguup tambal uta unang tinum kwiin tagang nuyo kobe-se kale, God iyo numi i-filin daa-nala kuguup tambal kobe-se bota uta uta ke-nuluta, Adam imi kaanamin kwep mitam numi diim daabesa uyo kubaganu kupka-suu ko. 16Kale God imi i-filin daa kuguup tambal kobe-se so minte Adam imi fenga kosa so boyo ugulumi migik migik kale, Adam imi fenga kosa boyo God iyo tebe dup-kugu-nalata, bogo-nala e, “Tinum beyo fenga kola kale, imi man ilop mitam tebemip uyo, alugum iyo fengaman-temip bota, maagalo ke win binim kelan-temip o,” agesa kuta, am kaa daansu koyo, unang tinum kwiin tagang iyo fenga-bilipta, God iyo bogobe-nala e, “Ibo maagalo ke win binim kelan-temip o,” age-se kuta, asok i-filin daa bogo-nala e, “Ibo tol unang tinum o,” age kwep daa-se kale, God imi ko i-filin daa bogo-se boyo ilami kuguup tambal kobe-se umdii kulbu ko. 17Kale, tinum maagup Adam beta tebe God imi weng uyo kwaasulebe fenga kolata, bomi ilep ku-tele kaanamin uyo tebe-nuluta, unang tinum iyo ifak dagan tebesu kale, ko kanum tebesu boyo afaligen kale minte, tinum maagup Yesus Krais imi kanube-se bomi tem ilep kuguup tambal mitam talan-nuubu bota kwiin kiim kale, alugum iyo dok ita Krais imi ilak dolip God iyo bogobe-nala, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, tol kup unang tinum kelip o,” agela umdii, bilip ita God imi titil uyo ku-nilipta, suun kup nan-temip kale, God imi kanupmin weng boyo misiim kobelan-tema ko.

18Kale weng boyo agesu kale, boyo tele utamum. Tinum maagup Adam beta tebe God imi weng kwep daasa boyo ilo kosa kale, bomi iban uyo alugum unang tinum nuyo tii ke imdusu kale, God iyo bogobe-nala e, “Ilipmi fenga-bilip bota maagalo ke win binim kelan-temip o,” age-se kuta, tinum maagup Yesus Krais imi at diim kaan-se boyo, imi tol kup tebesu kuguup uyo kulbu kale, God iyo bomi aget uta fuguno-nalata, bogobe-nala e, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebelu o,” agelata, nuyo waalan-nulupta, suun nin unang tinum ke-sulup ko. 19Kale tinum maagup Adam beyo God imi weng uyo kwaasulebe fenga kolata, bomi iban uta tebe-nuluta, unang tinum kwiin tagang iyo ifak daasuta kale, aa mungkup tinum maagup Yesus Krais beta tebe-nalata, Aalap imi weng uyo tinangku kanubelata kale, bota unang tinum kwiin tagang iyo God iyo bogobe-nala, “Ibo tol kup unang tinum kelip o,” age-se ko.

20Kale nuubu nala e, tam God iyo, fengmin uyo kemanuk o age-nalata, ulo uyo kobela e, unang tinum iyo ulo uyo ilo kupka-bom-nilip e, fengmin kiim uyo kemsip kuta, God iyo utam-nalata, atin i-filinin kuguup kwiin kiim uta kobe-se kale, imi i-filin daa-se bota tebe bilip imi fengmin uyo kubaganu kupkaa uta uta ke-suu kale, 21siin uyo fengmin bomi kuguup uta tebe-nuluta, kaanamin boyo kwep mitam daa-nuluta, bomi diim ilep unang tinum iyo fomtuup yaafulu tebesipta kale, kamano koyo God imi i-filinin kwiin kiim bota tebe-nuluta, atin nuyo telela imoluta, God iyo bogobe-nala e, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, tol kup unang tinum kelip o,” age-se kale, boyo dok umi tolop diim uta ba kale, God iyo numi Kamogim Yesus Krais imi kaan-se bomi tolop diim o age-nalata, nuyo telela imolata, kaanamin boyo uk kugan ko-nulupta, ko mitamta suun nin unang tinum ke-sulup ko.

Copyright information for TLF